Rakar: Mogućnost nagodbe s bankama uvijek postoji, međutim banke su bahate, to svi znamo

Novi zakon o potrošačkim kreditima

"Ne bih rekao da je to nužno jako loše. Slični mehanizmi postoje u svijetu na drugim mjestima i uglavnom funkcioniraju dobro", kaže Rakar.

Na pitanje postoji li opravdana bojazan da bi trgovci ili druge tvrtke mogli imati uvid u osobne financijske podatke građana, Rakar odgovara da za to ne vidi razlog.

"Ne vjerujem da će npr. neki trgovački lanac u kojem kupujete perilicu moći vidjeti stanje vašeg računa ili stanje vašeg ukupnog dugovanja. To je podatak koji njima jednostavno ne treba.

Ono što će oni napraviti je da će unijeti iznos potencijalnog zaduženja. To je pitanje koje se šalje nekakvom računalnom sustavu. On to stavi u kontekst svih ostalih dugovanje i jednostavno izračuna bi li to novo zaduženje prebacilo potrošača u neku rizičnu zonu. Trgovac će najvjerojatnije moći odabrati do koje razine rizika ili kreditnog rejtinga potrošača želi ići", objasnio je Rakar.

Osvrnuo se i na ulogu banaka u tom sustavu te odgovorio na pitanje hoće li postojati svojevrsne "crne liste" dužnika dostupne na prodajnim mjestima.

"Crne liste postoje i danas. Telekomi već sada razmjenjuje podatke o problematičnim potrošačima. Sumnjam da će banke imati osobitu veliku ulogu u tome, osim činjenice da će one biti jedne od onih koje pune bazu podataka iz koje se taj kreditni rejting bude računao i dostavljao potrošačima."

Presuda Vrhovnog suda o 'švicarcu'

Komentirao je i odluku proširenog vijeća Vrhovnog suda, koja se čekala godinama, a izazvala je veliko nezadovoljstvo dijela javnosti.

"Odluka u formi u kojoj smo je čuli je donekle bila očekivana. O njoj se raspravljalo više mjeseci. Ja se profesionalno bavim s time i u zadnjih četiri godine nisam uspio pronaći jednog jedinog pravnika, suca, odvjetnika, profesora s prva koji smatra da je to ispravan stav.

To je očigledno suprotno hrvatskom zakonu, definitivno suprotno Ustavu po više osnova i apsolutno protivno pravu Europske unije", rekao je Rakar i 'plastično' objasnio ovu odluku.

"Ako vam je lopov ukrao prije 20 godina pet tisuća eura i sad ga je policija ulovila i ono što su suci, de facto, presudili je da lopov može zadržati tih pet tisuća eura, ali mora platiti kamate što je koristio taj novac zadnjih 20 godina. To je jednostavno logika koja ne drži vodu", kaže Rakar.

Ponašanje banaka u Hrvatskoj

Na pitanje postoji li mogućnost nagodbe s bankama u postupcima koji su već pokrenuti, Rakar kaže da ona uvijek postoji, ali kaže da banke na to lako ne pristaju.

"Mogućnost nagodbe s bankama uvijek postoji, međutim banke u Hrvatskoj su bahate, to znamo svi. Bankari koji upravljaju s njima uvijek nastupaju s pozicije sile, oni nisu naviknuli gubiti. Problem je u tome što menadžeri banaka rade suprotno interesima svojih vlastitih dioničara. Njihov vitalni interes je da što manje troškova priznaju i to je razlog zašto ne žele priznati rezervacije niti se žele nagoditi s klijentima dok ih sud jednostavno ne prisili."

Otkrio je da je pojedinačnih nagodbi ipak bilo, ali ne i u svim slučajevima.

"Banke su u situacijama s određenim potrošačima nudile nagodbe i postizale ih, ali to nije bio slučaj s drugom fundacijom. Druga fundacija nije nijednu nagodbu dobila", otkrio je Rakar.

Curenje i krađa podataka

Na kraju se osvrnuo i na nedavnu objavu velike količine podataka iz školskog sustava, upozorivši da se ozbiljnost incidenta ne bi smjela umanjivati.

"Mene općenito zabrinjava ta minimalizacija procjene štete koja se dogodila. Ovo je vrlo ozbiljna stvar. CARNET je taj koji bi trebao brinuti o tome i kad oni kažu treća strana, treba se zapitati tko bi ta treća strana mogla biti.

Meni se nekako čini, ono što su oni de facto rekli, da se CARNET ne osjeća krivim nego je netko od ovih drugih u lancu to napravio. Međutim, s pozicije oštećenog građana je li vam netko ukrao nešto iz lijevog ili desnog džepa je sasvim svejedno. Po svoj prilici je to bila država jer nitko drugi te podatke nema", zaključio je Rakar.